Poziv za sudjelovanje

hdas-1
PRVA OBAVIJEST
POZIV ZA SUDJELOVANJE

na 3. NACIONALNOJ ANGLISTIČKOJ KONFERENCIJI u organizaciji
HRVATSKOGA DRUŠTVA ZA ANGLISTIČKE STUDIJE, na temu:

MIGRACIJE
od 18. do 19. studenoga 2016.

DRUGI POZIV ZA SUDELOVANJE

Mjesto održavanja: Sveučilište u Zadru; Odjel za anglistiku; Obala k. Petra Krešimira IV., 2; Zadar

Organizatori:
º  Podružnica HDAS-a u Zadru (pri Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru)
º  Podružnica HDAS-a u Zagrebu (pri Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu)

Plenarni izlagači:
º za književno-kulturološki dio:
Prof. Liliane Louvel (University of Poitiers), ESSE president
Prof. Pierre Lurbe (University of Paris-Sorbonne), SAES president (predsjednik francuske podruznice)
º za lingvistički dio:
Prof. Minna Pallander-Collin (University of Helsinki), FINSSE president (predsjednica finske podružnice)
Prof. Lieven Buysse (University of Brussels), BAAHE president (predsjednik belgijske podružnice)

Opis teme i tematskog područja:
Migracije su oduvijek imale snažan utjecaj na ljudsku povijest, društvo, društvene promjene u raznim kontekstima i na različitim razinama – od ruralnih, urbanih i suburbanih, nacionalnih i internacionalnih, vanjskih i unutarnjih, prinudnih i dobrovoljnih, stalnih i privremenih, organiziranih i neorganiziranih (stihijskih) ili pak sezonskih. Suvremene migracije i razlozi zbog kojih se one događaju različite su i u njihovu proučavanju uključene su razne specifične znanosti i odgovarajuće im discipline i metode. Prema različitostima u njihovoj tipologiji i u kontekstu znanstvenih disciplina koje ih proučavaju, opravdano je očekivati i različita znanstvena ostvarenja i njihove rezultate.
Postkolonijalni pristupi kojima se istražuje ne samo britanska kultura i kolonijalna književna produkcija, već i sociolingvistička problematika jezičnog kontakta (npr. pidžin, kreolski jezici) dugi niz godina zauzimaju važna mjesta na studijima anglistike. Ipak, u istraživanja kulturoloških i jezičnih reperkusija migracija moguće je uključiti i mnoga druga pitanja, koja otvaraju suvremeni migracijski trendovi. Po slabljenju migracijskih valova uzrokovanih kolonijalnom ekspanzijom i imperijalnim osvajanjima, novi događaji na političkoj sceni 20. stoljeća pokrenuli su migracijske valove na europskom tlu, ali i na globalnoj razini. Drugi svjetski rat pokrenuo je valove migracija zahvaljujući totalitarnim politikama koje su isključivale sve koji su percipirani kao protivnici nacionalnih ideologija. Nove oblike migracija potaknula je i suvremene politička klima koja je s jedne strane obilježena globalizacijom, a s druge novim oblicima povezivanja u projektu stvaranja jedinstvene europske države – Europske unije. Suvremene migracijske trendove uzrokuje i rasap modernih nacija-država koji potiče nove oblike transnacionalnog povezivanja. Povećana fluidnost nacionalnih i kulturoloških granica u proteklim desetljećima od osobitog je značaja u kontekstu globalnog terorizma, ali i rata protiv njega. Uz to, valove migracija potiču i nove ekonomske prilike utemeljene na liberalnom kapitalizmu i ekonomiji slobodnog tržišta. Posljednje godine obilježene su i velikom migrantskom krizom uzrokovanom brojnim oružanim sukobima na Bliskom istoku. Tema migracija aktualna je jednako danas kao i prije, te je jednako zanimljiva s gledišta klasičnih postkolonijalnih istraživanja imperijalnih osvajanja, kao i u odnosu na suvremene migracijske probleme.
Tema migracija u kontekstu skupa na kojem će se okupiti znanstvenici iz područja anglističkih studija, u prvom redu, ima za cilj inicirati promišljanja o njihovu utjecaju na engleski jezik i književnost, u različitim povijesnim periodima i kroz različite perspektive. Kakav je utjecaj globalizacije na nacionalne zajednice? Budući da se nacionalni identitet često povezuje s nacionalizmom, doprinosi li njegovo slabljenje stvaranju demokratičnijih zajednica? Možemo li govoriti o lokalnim zajednicama ili se radi o potpunom gubitku identiteta? Kakve su posljedice protuterorističkih mjera implementiranih nakon terorističkog napada 11.09.? Kako književnost odgovara na traumu egzila? Kakav je status engleskog jezika u globalnom svijetu? Dobrodošli su radovi na sljedeće teme:
– migracije različitih dobnih skupina,
– migracije različitih vrsta ljudskih zajednica,
– emigracijska i imigracijska društva,
– lutanje kao identitet
– migracije i melting pot
– rodna migracija u određenim povijesnim, društveno-političkim razdobljima,
– emigracijske i imigracijske nacionalne i internacionalne politike,
– nevidljive migracije
– klasne migracije,
– odnos migracija i kolonijalizma,
– odnos migracija i C/carstva,
– migracije i nacionalizam,
– globalni terorizam i rat protiv terorizma
– migracije i mediji,
– korištenje novih tehnologija u sprječavanju migracija,
– migracijski i migrantski prostori (imperijalni metropolis nasuprot kolonije),
– migracijske mreže (formalne i neformalne)
– planirane i neplanirane migracije,
– religijski kontekst migracija,
– poslovna, trgovačka, ekonomska migracija,
– transmigracija ili palingeneza,
– migracijske i migrantske biografije,
– trauma i književnost egzila
– migracije i mit o porijeklu
– književnost i nostalgija
– migracije i putopisna književnost
– interkulturni teatar
– putujuća kazališta, kazališni festivali
– uključivost i isključivost u migracijskom kontekstu,
– jezični dodiri u migracijskom kontekstu,
– višejezičnost i višekulturalnost u kontekstu migracija,
– jezik u kontekstu turističkih migracija,
– lančane migracije
– učenje i podučavanje engleskoga kao drugog jezika (ESL) i migracije

Organizacijski odbor: Doc.dr.sc. Ivo Fabijanić, Doc.dr.sc. Lidija Štrmelj, Doc.dr.sc. Vesna Ukić-Košta, Doc.dr.sc. Anna Martinović, Doc.dr.sc. Martina Domines Veliki, doc.dr.sc. Irena Zovko Dinković, Dr.sc. Stela Letica Krevelj, Slavica Troskot, prof., Emilija Mustapić, mag., Monika Bregović, prof., Frane Malenica, mag., Dino Dumančić, mag.

Planirane aktivnosti:
– rad u sekcijama na temu Migracije
– okrugli stol na temu: Anglistika u Hrvatskoj – stanje i perspektiva,
– godišnja skupština HDAS-a za 2016. godinu,

Kotizacija:
– za izlagače (i autore) i sudionike okruglog stola – članove Društva: 200,00 kn; nečlanove Društva: 300,00 kn
– za slušatelje – članove Društva: 150,00 kn; nečlanove Društva: 200,00 kn
– studenti diplomskog studija i doktorandi – članove Društva: 50,00 kn; nečlanove Društva: 100,00 kn

Radni jezik (sažetci, radovi, izlaganja): ENGLESKI;
(okrugli stol i skupština): HRVATSKI, ENGLESKI


Rok za slanje sažetka: 10. srpnja 2016.

Obavijest o prihvaćanju/neprihvaćanju sažetka: 15. kolovoza 2016.
Rok za registraciju i uplatu kotizacije: 1. rujna 2016.
Rok za predaju radova: 6. studeni 2016.
Registracijski formulari, potvrde o uplati kotizacije, kao i sažetci te radovi šalju se na adresu: stela.letica@gmail.com

Više obavijesti na: http://hdas.ffzg.unizg.hr/?page_id=183
ili http://hdas.ffzg.unizg.hr/